Tegobe u klimakteriju

Ne može se točno definirati kada točno klimakterij započinje i koliko dugo traje. Žene u prosjeku imaju zadnju menstruaciju (menopauzu) u dobi od 51 do 52 godine. Međutim, to može uvelike varirati od jedne do druge žene.

Također, ne doživljavaju sve žene klimakterij kao stresan. Oko trećine žena nema nikakvih simptoma, a u druge trećine simptomi su blagi pa vrlo malo ili nimalo ne utječu na kvalitetu života. No zadnja trećina mora se nositi s teškim simptomima zbog promijenjenog hormonskog statusa. 

U pravilu, klimakterij se dijeli na tri različite faze koje se neometano prelijevaju jedna u drugu:

1. Predmenopauza obično započinje u dobi između 40 i 50 godina. Tijelo u početku smanjuje proizvodnju progesterona - hormona žutog tijela, dok su razine estrogena i dalje održane. To rezultira povećanim fluktuacijama ciklusa i može dovesti do osjećaja stezanja u dojkama i zadržavanja tekućine.
2. U perimenopauzi razina estrogena sve se više smanjuje, što znači da tipični simptomi klimakterija postaju češći. Primjerice, mnogim su ženama navale vrućine, promjene raspoloženja ili suhoća rodnice osobito neugodne. Trajanje  perimenopauze obuhvaća životnu fazu prije i točno jednu godinu nakon zadnje menstruacije. Naravno, ona se može prepoznati kao stvarna zadnja menstruacija tek retrospektivno, tako da se nakon godinu dana bez menstruacije može pretpostaviti da je nastupila menopauze.
3. Postmenopauza započinje jednu godinu nakon zadnje menstruacije. Tijelu je potrebno neko vrijeme da se prilagodi na niske razine hormona, što može dovesti do poznatih simptoma klimakterija, kao što su navale vrućine, noćno znojenje ili depresija tijekom postmenopauze. Niska razina estrogena često se očituje kao suhoća kože ili suhoća sluznica. Suhoća rodnice može se primijetiti ne samo kao peckanje ili svrbež, već i kao bol tijekom spolnog odnosa. 
   Međutim, mnoge žene sada također vide i neke pozitivne strane: više nemaju menstruaciju i ne moraju se brinuti o kontracepciji.

Oko dvije trećine žena navodi vazomotorne tegobe tijekom klimakterija – kao što su navale vrućine ili tzv. „valunzi“, koji mogu imati oblik naglog znojenja. Mogu trajati različito dugo, no često nestaju nakon samo nekoliko minuta. Neke žene također imaju navale vrućine tijekom sna popraćene pojačanim noćnim znojenjem. Još uvijek nije potpuno razjašnjeno zašto se navale vrućine javljaju tijekom klimakterija. Međutim, s obzirom na to da hormoni imaju važnu ulogu u reguliranju mnogih tjelesnih funkcija, poput metabolizma, ravnoteže tekućina i tjelesne temperature, pretpostavlja se da je kao posljedica promjenjivih razina estrogena poremećena regulacija tjelesne temperature.
 
Budući da ponavljajuće pojačano znojenje može imati i druge uzroke, kao što je prehrana koja uključuje jako začinjenu hranu, alkohol i kofein te bolesti ili nuspojave lijekova, potrebno je posavjetovati se s liječnikom kako bi se situacija razjasnila.

Suhoća rodnice je problem koji se ubraja među klasične tegobe tijekom klimakterija. Gotovo svaka druga žena starija od 45 godina ima ovaj problem. Jajnici od puberteta proizvode estrogen, koji ima cijeli niz različitih učinaka. Između ostalog, ovaj hormon potiče vlažnost i prokrvljenost stanica sluznice rodnice. U spolno zrelih žena sluznica rodnice sastoji se od više slojeva zbog utjecaja estrogena, koji je čini debelom i izdržljivom.

Kad razina estrogena padne, formiranje ovih slojeva također se sve više smanjuje. Sluznica rodnice postaje tanja i osjetljivija, što često postaje primjetno približno 2 do 3 godine nakon menopauze. U nekih žena to može dovesti do skupljanja tkiva koje oblaže rodnicu, vulvu ili stidnicu (vanjsko intimno područje), mjehur i mokraćnu cijev. Stručni naziv za ovu pojavu je vulvovaginalna atrofija ili skraćeno VVA. Osim toga, estrogen osigurava i elastičnost tkiva u intimnom području te njegovu dobru prokrvljenost. Zbog smanjenja razine estrogena koža postaje manje prokrvljena, a rodnica više nije dovoljno vlažna. Posljedično, manjak estrogena može dovesti do pojačane suhoće rodnice. Osim toga, struktura kože postaje slabija zbog smanjene proizvodnje kolagena, što dovodi do primjetnog gubitka elastičnosti kože. Suhoća rodnice manifestira se kao peckanje, svrbež i osjećaj suhoće, što, primjerice, može učiniti svakodnevno sjedenje ili hodanje neugodnim. Zbog nedostatka vlažnosti moguća je bol tijekom spolnog odnosa. Ove tegobe nisu samo fizički ograničavajuće, već mogu dovesti i do psihičkog opterećenja žene, a može patiti čak i odnos s partnerom. Također, suha i nadražena rodnica sklonija je sitnim ozljedama i infekcijama.
 

Već na početku klimakterija menstruacija može postati neredovitija te se mogu pojaviti tegobe u ciklusu. Takozvana predmenopauza započinje oko sredine 40-ih godina. Smanjena funkcija jajnika dovodi do prvih promjena u ravnoteži hormona, koje mogu uzrokovati prve fluktuacije ciklusa. 
 
Predmenopauza neometano prelazi u perimenopauzu, fazu neposredno prije i nakon menopauze, za koju je karakteristična smanjena proizvodnja estrogena. Menstruacije postaju rjeđe i više se ne mogu planirati, kao ni ovulacija. 

U klimakteriju se menstruacija više ne javlja redovito jer ciklus sada može trajati dulje ili značajno kraće nego inače. „Normalan“ ciklus traje 28 dana, no to može varirati od žene do žene.

Intenzitet krvarenja također se može značajno promijeniti, pa se osim slabijeg točkastog krvarenja također može javiti i vrlo jako krvarenje. Osim toga, moguće je i iznenadno isprekidano krvarenje pa se savjetuje uvijek imati sa sobom nekoliko higijenskih proizvoda kako biste mogli opušteno reagirati na iznenađenja. 

S obzirom na to poremećaji krvarenja također mogu biti posljedica organskih uzroka, treba ih razjasniti ginekolog, što vrijedi i za teške tegobe tijekom ciklusa, kao što je bol. 
 
Zadnja menstruacija–menopauza – javlja se u žena u prosječnoj dobi od 51 godine. Međutim, zbog moguće neredovitosti menstruacije, menopauza se može utvrditi tek retrospektivno nakon što prođe 12 mjeseci bez menstruacije.

Razna ispitivanja pokazala su da je tijekom klimakterija povećan rizik od, primjerice, promjena raspoloženja, simptoma depresije, anksioznosti i unutarnjeg nemira. Osobito je teško prepoznati uzrok ovih tegoba na samom početku klimakterija. 
Promjenjive i dugoročno padajuće koncentracije hormona mogu utjecati na određene neurotransmitere u mozgu, a time i na našu dobrobit. Ako su Vam psihološke tegobe postale opterećenje u svakodnevnom životu, uvijek je preporučljivo potražiti stručnu pomoć. Ginekolog također može biti prva točka kontakta.

Promjene u ravnoteži hormona tijekom klimakterija također mogu utjecati na kvalitetu sna. Hormonske promjene mogu izmijeniti uobičajeni ritam ili dubinu sna te u nekih žena uzrokovati otežano padanje u san, prekide u snu tijekom noći ili prerano buđenje. Noćne navale vrućine (noćno znojenje) mogu dodatno smanjiti kvalitetu sna. 
Kao posljedica toga, mnoge žene su svakodnevno iscrpljene i umorne. Dugoročni nedostatak sna također može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.

U predmenopauzi tijelo obično najprije smanji proizvodnju hormona žutog tijela, odnosno progesterona. Razmjerno tomu dolazi i do privremene dominacije estrogena, što može rezultirati zadržavanjem tekućine, zbog čega raste brojka na vagi. Kasnije, kada se smanji i koncentracija estrogena, testosteron postaje glavni krivac za promjenu distribucije masnoća u tijelu, što može promijeniti figuru tijela. Iako se testosteron smatra muškim spolnim hormonom, proizvodi se također i u tijelu žena.

Iako proizvodnja ženskih spolnih hormona primjetno prestaje u većine žena od srednjih 40-ih godina nadalje, razina testosterona s godinama se u pravilu smanjuje sporije, ali kontinuirano. Kao posljedica toga, mogu postojati faze u kojima je prisutna mala količina muškog spolnog hormona, no ipak veća u usporedbi sa ženskim spolnim hormonima. Posljedice tada imaju uglavnom vizualnu narav: salo se raspodjeljuje drugačije i, kao u muškaraca, više u predjelu trbuha.

U pravilu je potrebno imati na umu da se sa starijom dobi smanjuje mišićna masa, a povećava udio masnog tkiva – bez obzira na to radi li se o muškarcu ili ženi. Razlog tome je promijenjeni metabolizam i smanjeni bazalni metabolizam. Ako dnevni unos energije nije prilagođen nižim potrebama za energijom, to će pokazati i vaga.

Iako većina ljudi ne povezuje bol u mišićima i zglobovima s klimakterijem, on je ipak može uzrokovati ili pogoršati. S jedne strane, s godinama se smanjuje mišićna masa, kao što je opisano u prethodnom dijelu. S druge strane, smanjenje razine estrogena uzrokuje smanjen dotok krvi u mišiće i zglobove. Također se smanjuje i proizvodnja kolagena, što rezultira manjom količinom zglobne hrskavice i tekućine, što se očituje kao bol pri kretanju ili, na primjer, ujutro nakon ustajanja.

Brojni uzroci mogu dovesti do promjene fiziologije dlake. Uz hormonske uzroke, mogući uzroci su i nedostatak nutrijenata, stres ili poremećaj rada štitnjače. Zato je u slučaju opadanja kose važan pregled dermatologa.
Međutim, mnoge žene u klimakteriju primijete da im se kosa u toj fazi posebno stanjila te da izgleda prilično beživotno, a ne snažno. Smanjenje razine estrogena može uzrokovati neravnotežu između ženskih i muških spolnih hormona, koji se i dalje proizvode u kori nadbubrežne žlijezde. Takva neravnoteža može dodatno potaknuti opadanje kose izazvano hormonima. Ako je također prisutan i nasljedni gubitak kose, koji češće pogađa muškarce, korijeni vlasi mogu osobito osjetljivo reagirati na novo stanje hormona. 
Pored toga, i testosteron može doprinijeti maskulinizaciji – vizualnim značajkama koje su češće u muškaraca nego u žena. Dok vlasi na glavi postaju tanje ili opadaju, dlake pojačano rastu na drugim dijelovima tijela, gdje to prethodno nije bio slučaj, kao npr. iznad gornje usne ili na bradi.
No ne mijenjaju se samo dlake tijekom klimakterija, već i koža. Zbog niže razine estrogena smanjuje se i proizvodnja kolagena, što se vidi po suhoj koži koja s vremenom gubi elastičnost.

Mnoge žene također se žale na gubitak libida tijekom klimakterija jer imaju manje ili pak nimalo želje za spolnim odnosom. Osim razine hormona, čini se da ovdje ulogu imaju i psihološki faktori, pa tako, na primjer, može postojati veza između ženina samopoštovanja i želje za intimnošću. 
 
Žene koje muče navale vrućine, znojenje, promjene kože i kose ili dobivanje na težini, često smatraju sebe manje poželjnima, što se može negativno odraziti na njihov osjećaj zadovoljstva. 
 
Uz to, zbog manjka estrogena može doći i do suhoće rodnice. Tada je česta bol tijekom  spolnog odnosa, zbog čega im je to iskustvo sve samo ne ugodno. 
 
U pravilu pomaže ako prvo poslušate sebe kako biste otkrili razlog manjka želje za spolnim odnosom, a potom otvoreno porazgovarate sa svojim partnerom o tome.

Sjevernoameričko društvo za menopauzu (NAMS) preporučuje redovitu primjenu nehormonskih preparata s dugotrajnim učinkom vlaženja kao prvi izbor ublažavanja simptoma suhoće rodnice. 

Vagisan krema za vlaženje je nehormonska krema za rodnicu s dvostrukim učinkom: pruža vlagu i njegujuće lipide sluznici rodnice i koži vanjskog intimnog područja te sluznicu rodnice čini ugodno podatnom. Ženama koje pate od suhoće rodnice pomaže kombinacija vlage i njegujućih lipida. Uobičajeni gelovi za vlaženje su na bazi vode pa oni ne sadrže lipide koji su njegujuće komponente. Krema se također može primjenjivati za olakšanje spolnog odnosa.

Za ublažavanje neugodnih simptoma suhoće rodnice preporučljiva je dugoročna terapija, posebice zato što niska razina estrogena uzrokovana klimakterijem također traje i nakon nje. Naravno, krema se također može koristiti i samo po potrebi, ako su akutne tegobe prisutne samo prije ili poslije spolnog odnosa. 
 
Kliničko ispitivanje podnošljivosti i djelotvornosti također je pokazalo i značajno poboljšanje simptoma uzrokovanih suhoćom rodnice u žena oboljelih od raka dojke. 
 
Vagisan nudi dva preparata bez hormona za ublažavanje tegoba uzrokovanih suhoćom rodnice. Osim Vagisan kreme za vlaženje, za žene koje ne žele koristiti aplikator ili traže jednostavno rješenje za putovanje, na raspolaganju je Vagisan Cremolum za vlaženje u obliku vagitorija. 
 
Ako se preparati redovito koriste, tegobe uzrokovane suhoćom rodnice često se mogu ublažiti sličnom učinkovitošću kao s lokalnom hormonskom terapijom. Uz to, također se mogu spriječiti upale rodnice i vanjskog intimnog područja.